Društvo južnih željeznica, najveće privatno željezničko društvo u Austro-Ugarskoj Monarhiji, osnovano 1859. sa sjedištem u Beču. Imalo je važnu ulogu u prometnom životu Hrvatske, bilo je glavni arbitar u planiranju i izgradnji željezničkih pruga, u vođenju tarifne politike na njima, a izravno i u razvoju pojedinih krajeva i gospodarske djelatnosti. Izgradilo je neke važne pruge u Hrvatskoj (npr. Zagreb–Karlovac, 1865), posjedovalo najveći broj pruga o kojima je ovisio promet s Trstom i Rijekom (pruge Beč–Trst, Pivka–Rijeka), pa je svojom tarifnom politikom utjecalo na preusmjeravanje prometa iz Madžarske i Hrvatske na tršćansku luku, što je štetilo razvoju Rijeke i Senja. Nakon 1918. pojedine države sljednice Austro-Ugarske otkupile su pruge na svom području (1924), pa je Društvo prestalo postojati.